Pravni okvir koji garantuje nezavisnost pravosuđa i dalje postoji, pravosuđe i tužilaštvo se i dalje smatraju ranjivim zbog političkog uplitanja, a bitnih izmjena nema ni u pogledu transparentnosti, integriteta, nepristrasnosti, nezavisnosti i neselektivnom pristupu u radu Agencije za sprečavanje korupcije (ASK). To su samo neke od činjenica koje brinu Evropsku komisiju (EK), a koje je navela u nacrtu neformalnog dokumenta Non-pejper, o napretku u poglavljima 23 i 24 u Crnoj Gori. U tom dokumentu se navodi i da izazovi ostaju u pogledu cjelokupne situacije na području slobode izražavanja i medija, uz napomenu da je pandemija izazvana virusom korona stvorila dodatne izazove na području reforme pravosuđa i doprinijela određenim objektivnim kašnjenjima u radu Crne Gore na njenoj realizaciji.
– Pravosuđe i tužilaštvo se i dalje smatraju ranjivim zbog političkog uplitanja. Između 2019. i početka 2020. godine, Sudski savjet je ponovo imenovao (ukupno) sedam predsjednika sudova, uključujući i predsjednika Vrhovnog suda, kome je to treći mandat. Ovo postaje ozbiljno pitanje u vezi sa tumačenjem Ustava od strane Sudskog vijeća, čiji ustavni i zakonski okvir ograničava takva imenovanja na najviše dva mandata kako bi se spriječila prekomjerna koncentracija moći u pravosuđu. To takođe nije u skladu sa GREKO preporukama o nezavisnosti sudstva. Ostaje važno da Crna Gora ne ode nazad u reformi pravosuđa i da nastavi da bilježi rezultate, posebno u borbi protiv korupcije, istovremeno osiguravajući istinsku nezavisnost svih institucija – navodi se u dokumentu.
Konstatovano je da Tužilački savjet još nije završio postupak imenovanja 11 šefova državnih tužilaštava, započet u 2019. godini, kao i da je Ustavni sud u januaru 2020. godine, nakon neuspješnog izbora novog predsjednika, izabrao bivšeg predsjednika za „predsjedavajućeg“, iako takva kategorija nije predviđena zakonom. Navedeno je i da sudski i tužilački savjet redovno vrše procjenu sudija i tužilaca po novom sistemu redovnog stručnog ocenjivanja, te da je u prošloj godini ocijenjivano 55 redovnih sudija, kao i 53 tužioca, pri čemu su svi dobili odličnu ocjenu, „što otvara pitanja oko objektivnosti procesa evaluacije i primjene kriterijuma za ocjenjivanje“.
Iz Evropske komisije u dokumentu podsjećaju da parlament nije mogao obezbijediti potrebnu dvotrećinsku većinu za važna imenovanja u pravosuđu, zbog čega ključne funkcije popunjavaju vršioci dužnosti (VDT, ASK...).
– Uprkos jačanju kapaciteta Agencije za sprečavanje korupcije i proaktivnom radu novog Savjeta (na primjer vladina stambena politika za funkcionere), ostaju izazovi u pogledu integriteta, nepristrasnosti, transparentnosti, nezavisnosti, neselektivnog pristupa i ujednačene i potpune primjene zakona. ASK je u 2019. istraživala 31 slučaj neobjašnjivog bogaćenja ali nijesu pronašli nepravilnosti – piše u dokumentu EK.
Konstatovano je i da su izmjenama Zakona o finansiranju političkih partije koje je crnogorski parlament usvojio u decembru prošle godine samo djelimično usvojene preporuke OEBS/ODIHR-a.
– U aprilu 2020. godine parlament je donio dodatnu izmjenu ovog zakona, predviđajući izdvajanje za socijalna davanja iz budžetske rezerve u izbornoj godini, u slučaju rata, epidemije–pandemije zaraznih bolesti. Adekvatne zaštitne mjere moraju biti uspostavljene u cilju sprečavanja zloupotreba javnih sredstava u svrhe izborne kampanje – naglašeno je u dokumentu.
Ocijenjeno je da primjena aktuelnog Zakona o slobodnom pristupu informacijama nije pomogla da se poveća odgovornost i transparentnost javnih službi.
U dokumentu je ocijenjeno da je broj pravosnažnih presuda za krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala veoma nizak, te da crnogorskoj policiji treba više radne snage – istražitelja za organizovani kriminal i krijumčarenje droge. Konstatovano je da su zaplene kokaina i heroina porasle za 250 odsto u odnosu na prethodnu godinu, kao i da na kriminalnoj sceni u Crnoj Gori i dalje dominiraju ubistva u ratovima između bandi.
– Od 2012. godine zabilježena su 44 ubistva u obračunu bandi, uključujući 10 u 2019. i dva u prva tri mjeseca 2020. godine. Tu je i 11 ubistava članova kriminalnih grupa iz Crne Gore koja su se desila u inostranstvu– navodi se u dokumentu.
Smatraju da su kazne, novčane ili u vidu oduzimanja imovine, nesrazmjerno niske u poređenju sa težinom krivičnih djela.
Non-pejper dokument o stanju u poglavljima 23 i 24 za Crnu Goru daje pregled napretka Crne Gore od poslednjeg takvog dokumenta iz novembra prošle godine, te relevantnih statističkih podataka za 2019. godinu.
S.R.

Konstatovali aferu „Koverta“, bez pomaka sa izručenjem Marovića
U dijelu dokumenta EK koji se odnosi na visoku korupciju navodi se da je uspostavljena evidencija istraga, kaznenog gonjenja i pravosnažnih osuđujućih presuda u slučajevima korupcije na visokom nivou, ali da to ostaje za dalju konsolidaciju.
– U slučaju afere „Koverta“, tužilaštvo je optužilo bivšeg gradonačelnika Podgorice i aktuelnog savjetnika predsjednika Crne Gore (Slavoljuba Stijepovića) za pranje novca. Četiri konačne i izvršne presude za visoku korupciju izrečene su u 2019. godini i još jedna protiv tri osobe do kraja marta 2020. godine. Protiv javnih zvaničnika nije donesena nijedna konačna presuda. Nije bilo ništa novo u vezi sa zahtjevom Crne Gore upućenom državi Srbiji u aprilu 2019. za izručenje bivšeg predsednika Državne zajednice Srbije i Crne Gore (Svetozara Marovića), koji je osuđen za krivična djela koja se odnose na korupciju na visokom nivou– navodi se u dokumentu, uz sugestiju da stanje u vezi sa oduzimanjem imovine i dalje treba poboljšavati.